Page 149 - HR-final

razvoj uvođenjem poreza ili novčanih kazni kojima se kažnjava neodrživo ponašanje. Ti financijski

mehanizmi će potaknuti poduzeće da teži održivijim rješenjima ili se prebaci na iste.

Korak 2: Definiranje prioriteta

Tijekom posljednjih godina formirani su različiti standardi i inicijative koje podržavaju definiranje
prioriteta održivosti u organizacijama. Za poduzeća su najčešće primijenjeni regulatorni okviri UN
Global Compact, OECD-a i Međunarodne organizacije rada te norma ISO 26000. Ti okviri uvijek
obuhvaćaju ljudska prava, radne uvjete, zaštitu okoliša i antikorupcijske mjere. Iako su svi oni
općenito usredotočeni na društveno odgovorno poslovanje, ciljevi održivog razvoja uglavnom se
ne rješavaju. Isto vrijedi i za nevladine organizacije, gdje su dostupni standardi koji reguliraju

određena područja organizacije, ali se ne bave ciljevima održivog razvoja.
SDG Compass služi kao vodič za poduzeća o tome kako usmjeriti poslovne aktivnosti prema
ciljevima održivog razvoja. Pritom, poduzeća koja ozbiljno nastoje doprinijeti održivom razvoju

mogu iskoristiti razne poslovne mogućnosti, kako je gore opisano.
Proces usklađivanja poslovnih aktivnosti prema ciljevima održivog razvoja sastoji se od tri koraka:

• Prvo, SDGs se moraju mapirati u vrijednosni lanac društva kako bi se utvrdila
područja utjecaja.

• Drugo, potrebno je definirati pokazatelje napretka u pogledu održivog razvoja i
prikupiti podatke.

• Treće, prioriteti se moraju definirati na temelju prethodne procjene.

Mapiranje ciljeva održivog razvoja u odnosu na lanac vrijednosti

Na samom početku ovog usklađivanja poduzeće mora analizirati svoj lanac vrijednosti. Za to se
savjetuje da se razmotri cijeli lanac vrijednosti, uzlazno kao i silazno. Zatim se moraju procijeniti
pojedinačni segmenti vrijednosnog lanca u pogledu njihovih učinaka na pitanja održivog razvoja
koja predstavljaju ciljevi održivog razvoja. Tom bi se procjenom trebala utvrditi područja poslovne

aktivnosti koja imaju najveći trenutačni i budući pozitivan i negativan učinak na ciljeve održivog
razvoja. Takva se procjena učinka obično provodi na razini entiteta, ali se može suziti na razinu
lokacije ili proizvoda ili proširiti na regionalnu razinu ako je potrebno. Glavni cilj usklađivanja je
povećati pozitivne učinke na održivi razvoj i minimizirati negativne.

Ilustracija u nastavku prikazuje prilagodbu sheme lanca vrijednosti koju je razvio Porter. U tom
generaliziranom vrijednosnom lancu segment "nabava" može se, na primjer, mapirati na SDG 7
"pristupačna i čista energija". U ovom slučaju poduzeće bi kao prioritet trebalo utvrditi povećanje
udjela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu koji koristi za vođenje poslovanja.

5