Page 94 - HR-final

(2001) sažimaju osnovni opis društvenog poduzetništva korištenjem primjera novih stvari koje

proizlaze iz socijalnog poduzetništva, uključujući:
Društveno poduzetništvo je inherentno povezano s društvenim inovacijama. Društvene inovacije
mogu se odnositi na promjenu koncepta, procesa ili proizvoda; organizacijske promjene ili

promjene u financiranju; kao i nove odnose s vlasnicima i tržištima.
Društvene inovacije traže nove odgovore na društvene probleme putem:

• identifikacije novih usluga koje poboljšavaju kvalitetu života pojedinaca i zajednica,

• identifikaciju i provedbu novih procesa integracije na tržište rada, nove mogućnosti
zapošljavanja i nove oblike sudjelovanja kao što su posebni elementi koji doprinose
poboljšanju položaja pojedinaca u radnoj snazi (LEED, 2011).

Pojmovi socijalnog poduzetništva i inovacije se često vide kao neizbrisivi, a razlike među njima
su zamagljene. Ipak, te razlike postoje. Društveno poduzetništvo usmjereno je na rješavanje
problema putem vlastite gospodarske aktivnosti, dok društvene inovacije igraju istaknutu ulogu u
procesu društvenog poduzetništva.

Kružna ekonomija

Kružna ekonomija nije novi pojam. Ovaj koncept odavno postoji u društvu, ali njegov potencijal

nije u potpunosti iskorišten. Sve veći značaj ima primjena načela kružne ekonomije povezane s
rastom globalne populacije, rastom gospodarstva i sve manjom količinom prirodnih resursa. To
dovodi do povećanja pritiska na gospodarske subjekte u uvjetima samodostatnosti i razvoja novih
proizvoda, procesa ili usluga (Weetman, 2021).

Za razliku od tzv. linearne ekonomije, kružna ekonomija nastoji spriječiti stvaranje gubitaka. U
idealnom slučaju, otpad nikada ne nastaje, a resursi kruže u najvišoj mogućoj kvaliteti i to na što
duži vremenski period. Cilj kružnog modela je zatvoriti tokove materijala u krugove i cikluse koji
nikada ne završavaju. Proizvodi i materijali su tako očuvani u upotrebi što je duže moguće. Kada
dođu do kraja upotrebe, naknadno se recikliraju i vraćaju u krug. Ovdje se stvara određena
količina zaostalog otpada, ali u minimalnim količinama (Nordic Circular Economy Playbook,
2021). Kružni model ekonomije se temelji na krugu sirovine-dizajn-proizvodnja-distribucija-

potrošnja-sakupljanje-recikliranje-sirovina.
Radi pojašnjenja, to je suprotnost sadašnjem, primarnom ekonomskom modelu, linearne
ekonomije, koji se temelji na sistemu sirovine-proizvodnje-distribucija-potrošnje-gubitaka. Većina

proizvoda naknadno se ne reciklira nakon završetka životnog ciklusa, te stoga velika količina
otpada završi na odlagalištima. Kružna ekonomija (2021) tvrdi da, nažalost, samo 8,6 % svjetske
ekonomije funkcionira prema kružnom principu. Navedeno znači da se samo mali postotak svih
raznih ulaznih materijala (kao što su minerali, fosilna goriva i biomasa) vraća u ciklus.

4