Page 93 - HR-final

perspektivi mogu se uočiti određene razlike između koncepta DOP-a i održivosti. Međutim, tim

razlikama treba pristupiti pažljivo i promatrati ih iz određene perspektive.
Neke od ovih razlika navedene su u nastavku:

• Vizija – DOP često gleda u prošlost i razmišlja o tome kako je organizacija pridonijela
društvu.

• Održivost gleda u budućnost i traži adekvatna rješenja.

• Vremenski okvir – DOP se više povezuje s kraćim vremenskim okvirima, a održivost
sa duljim vremenskim okvirima.

• Motivacija – motivacija za DOP obično se odnosi na zaštitu ugleda poduzeća i
očuvanje dobrog imidža među zaposlenima.

• Održivost se više odnosi na stvaranje novih prilika za postojeća ili nova tržišta.

• Fokus – Cilj DOP-a često je određen mišljenjima ili pritiskom koje vrše razne skupine
– npr. mediji, političari, itd. Mnoga viđenja DOP-a to vide kao nešto slično odnosima

s javnošću za investitore, medije, političare i druge grupe stvarajući “pritisak”.
Održivost gleda na cijeli lanac vrijednosti – od krajnjih kupaca do dioničara.

Društveno poduzetništvo i društvene inovacije

Društveno poduzetništvo je koncept koji je usko povezan s tzv. socijalnom ekonomijom;
društvena ekonomija može se smatrati sveobuhvatnim konceptom socijalnog poduzetništva.
Kako se onda može razumjeti što je socijalna ekonomija, a što društveno poduzetništvo?
Socijalna ekonomija obuhvaća subjekte kao što su: udruge, zaklade, zadruge ili druge
organizacije koje isporučuju proizvode, robu i usluge uzimajući u obzir ekonomske i društvene

interese (Fonteneau et al., 2011). Organizacije su utemeljene na principu Tripple bottom line.
Osnova ovog principa je jednostavna. Organizacija koja zastupa Tripple bottom line princip
pokazuje da se ne fokusira samo na ostvarivanje profita i gospodarskog rasta, već i na planet i
okoliš kao dodatne aspekte svoje djelatnosti. Naposljetku, fokusira se i na ljude, društvene
aspekte svoje djelatnosti. Nicholls (2008) vidi društveno poduzetništvo kao skup inovativnih i
učinkovitih aktivnosti koje su strateški usmjerene na otklanjanje nedostataka na društvenom
tržištu i stvaranje novih prilika kako bi se stvorila društvena dodana vrijednost na način koji

maksimizira društveni učinak i stvara okruženje za promjene.
Tessea (2011) na društveno poduzetništvo gleda kao na poduzetničke aktivnosti od kojih korist
ostvaruju društvo i okoliš. Društveno poduzetništvo ima važnu ulogu u lokalnom razvoju i često

stvara prilike za rad za pojedince sa zdravstvenim, društvenim ili kulturnim problemima i
nedostacima. Dobit se velikim dijelom koristi za daljnji razvoj društvenog poduzeća. Ostvarivanje
profita jednako je važno za socijalno poduzeće kao i povećanje javnih koristi. Defourny i sur.

3