Page 4 - HR-final

Održivi razvoj, uvod u održivost, održivost kao prilika

u poduzetništvu

Održivi razvoj ili održivost je koncept o kojem se često raspravlja kako u javnosti tako i u
profesionalnoj sferi (npr. Van Marrewijk, 2003; Lamb, 2011; Zadražilová, 2010, Kunz 2012).
Tijekom industrijskog i gospodarskog razvoja nije se vodilo računa o mogućim negativnim
utjecajima, kao što su: onečišćenje zraka i vode, klimatske promjene, prenaseljenost, migracije,
siromaštvo i velika društvena nejednakost (Hummels i Argyrou, 2020). Međutim, 1970-ih godina

počinje se pojavljivati koncept održivog razvoja, a znanstvenici i ekonomisti za zaštitu okoliša
pozvali su na ograničenja rasta (npr. Meadows, 1972) i stabilizaciju stanja gospodarstva (npr. Daly,
1973).

Iako se ovaj pojam često koristi i upotrebljavan je od strane raznih organizacija (Lélé, 1991), teško
ga je razumjeti i protumačiti (White, 2013). To je zato što obuhvaća velik broj tema koje uključuju
npr. klimatske promjene, onečišćenje vode i zraka, prenapučenost, siromaštvo ili veliku društvenu
nejednakost (Hummels i Argyrou, 2021). Dakle, očito je riječ o sveobuhvatnom području koje je
teško jedinstveno specificirati, a time i definirati. Na percepciju ovog koncepta uvelike utječu
kulturološke razlike između zemalja i gospodarskog sektora (Webster, 1997; Von Wirén-Lehr,
2001).

Prekretnice u evoluciji održivog razvoja

Bilo je raznih pokušaja da se pruži jedinstvena definicija ovog područja i pojmova povezanih s njim.

Primjer definicije održivog razvoja je ona koju je dala Svjetska komisija za okoliš i razvoj (engl.
World Commission on Environment and Development) (1987, str. 16) prema kojoj se održivi razvoj
može objasniti kao „razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjice, bez ugrožavanja sposobnosti
budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe”. Unatoč tome, Hummels i Argyrou (2021) tvrde
da je ova definicija pogrešna i da se zahvaljujući njoj mnoga poduzeća pogrešno smatraju
davateljima doprinosa održivom razvoju. Zbog toga preporučuju revidiranje definicije. Istodobno,
Ured Vlade Republike Češke (engl. Office of the Government of the Czech Republic) (2017) ovaj

koncept promatra kao složen i dinamičan sustav u kojem su sva područja interesa međusobno
povezana, uključujući gospodarske, socijalne i ekološke stupove te je ključno poštivati njihovu
međusobnu ravnotežu. Na sličan način znanstvenici kao što su Kunz (2012) i Van Marrewijk (2003)
objašnjavaju koncept održivosti koristeći tri dimenzije, njihovu međusobnu povezanost i
međusobnu ravnotežu.

Sam održivi razvoj tako se najčešće objašnjava pomoću tri moguće metode (Ministry of Regional
Development, 2012):
● na temelju Svjetske komisije za okoliš i razvoj (engl. World Commission on Environment

and Development) (1987, str. 16),
2