Page 105 - HR-final

Ostale istaknute istraživačke mreže uključuju CIRIEC, koju je 1947. godine utemeljio prof. Edgard

Milhaud. Ova međunarodna mreža usmjerena je na istraživanje javnih, društvenih i kooperativnih
ekonomija (CIRIEC, 2020).
Cijelom Europom 1990-ih dominirala je jedna primarna vrsta društvenog poduzeća pod nazivom

„društveno poduzeće za radnu integraciju“ (engl. work integration social enterprise) (WISE). Ova
vrsta socijalnog poduzeća fokusira se na integraciju skupina pojedinaca u nepovoljnom položaju
na tržištu rada. Ovi ljudi su integrirani u društvo i zaposleni putem proizvodne aktivnosti. Stoga,
koncept društvenog poduzetništva u Europi se često povezuje samo s inicijativama vezanim uz
stvaranje prilika za rad za skupine ljudi u nepovoljnom položaju (Defourny i Nyssens, 2012).

Druge europske zemlje počele su uvoditi nove pravne statuse poduzetništva. Novi pravni statusi
zadružnog tipa također su se počeli pojavljivati u zemljama kao što su: Francuska, Portugal,
Španjolska i Grčka. S druge strane, zemlje poput Belgije, Velike Britanije ili Italije počele su
stvarati otvorenije modele društvenog poduzetništva koji se ne temelje isključivo na tradiciji
zadružnog tipa (Defourny i Nyssens 2012; European Commission, 2020). Zakon je donesen u

Velikoj Britaniji 2004. godine kojim su osnovane tzv. organizacije od javnog interesa. U Italiji,
zakonom br. 118/2005 o društvenim poduzećima; su utvrđeni drugi pravni statusi samih
društvenih poduzeća navodeći pet uvjeta (České sociální podnikání, 2013):
• formalno osnivanje,

• privatni karakter pravne osobe,

• ne-raspodjela dobiti,

• demokratsko postupanje,

• volonterski rad.

U pojedinim državama u Europi socijalno poduzetništvo je s vremenom zakonski definirano.

Socijalna ekonomija

Društvena poduzeća nalaze se na granici privatnog, javnog i dobrovoljnog (trećeg) sektora. U
znanstvenoj literaturi ova granica je također poznata kao socijalna ekonomija. Interes za ovo

područje i za dobrovoljni sektor nastavlja rasti (npr. OECD, LEED, 2013 ili Noya i Clarence, 2007).
Ovaj rast je prije svega rezultat nastojanja da se utvrdi važnost društvene ekonomije na lokalnoj
razini gospodarstva i da se istovremeno opišu njegove druge funkcije, uključujući rješavanje
problema socijalne države. Primarni cilj socijalne ekonomije može se smatrati ekonomskim,
društvenim i ekološkim napretkom stanovništva putem obostrano korisnih aktivnosti (Hunčová,
2007). Općenito govoreći, socijalna ekonomija podržava vrijednosti i načela koja se usredotočuju

na potrebe ljudi i njihove zajednice i društva (Dohnalová, 2006).

4