Page 65 - HR-final

3. Onečišćenje: ima relativnu važnost od oko 15 %. Trenutačno je riječ o onečišćenju

uzrokovanom plastikom (Bonnano, 2022). Trenutačnom brzinom (oko 8 milijuna tona plastike
godišnje završi u moru), procjenjuje se da će do 2050. godine težina plastike u oceanu biti veća
od zbroja težine svih riba u biosferi.

4. Klimatske promjene: otprilike 14 % relativne važnosti prijetnji povezano je s klimatskim
promjenama. Osim mijenjanja lokalno visoko bioraznolikih ekosustava (kao što su koraljni
grebeni), ima globalne učinke uzrokujući prekomjernu kiselost vode.
5. Invazivne vrste: pridonosi vrijednosti prijetnji od oko 10 %. Slučajno ili namjerno, broj vrsta koje,
nakon što su uvedene u stanište koje nije njihovo prirodno stanište te koje imaju visok

reproduktivni uspjeh i koloniziraju okoliš, povećao se kada se povećao intenzitet transporta u
oceanu.

15 – Život na kopnu

Ljudski život ovisi o kopnu koliko i o oceanu za njegovo održavanje i opstanak. Biljke daju 80%
ljudske hrane, a poljoprivreda predstavlja važan ekonomski resurs i sredstvo razvoja. Šume pak
pokrivaju 30 % Zemljine površine, osiguravaju ključna staništa za milijune vrsta i važan su izvor
čistog zraka i vode. One su također temelj za borbu protiv klimatskih promjena (Leal-Filho, 2021;
United Nations, 2022; IBERDROLA, 2022).

SDG 15 posebno se usredotočuje na održivo upravljanje kopnenim ekosustavima, zaustavljanje
i poništavanje degradacije zemljišta i prirodnih staništa i šuma, uspješnu borbu protiv
dezertifikacije i zaustavljanje gubitka bioraznolikosti (Keesstra et al., 2016; Behradfar et al., 2022).

Stoga je potrebno uspostaviti mehanizme evaluacije za praćenje ciljeva i pokazatelja SDG-a 15
(Ansari et al. 2021).
● Gospodarenje šumama

Uloga šuma u regulaciji globalnog ciklusa ugljika je značajna, budući da su one skladišta velike
količine ugljika svake godine. Stoga je sve veća zabrinutost za smanjenje emisija stakleničkih
plinova (engl. Greenhouse Gas - GHG) uzrokovanih krčenjem i degradacijom šuma kao korak
prema ublažavanju klimatskih promjena (Avtar et al., 2020). Na šumski pokrov i stanje utječu
brojni čimbenici: rastuće stanovništvo (selektivna sječa zbog povećane potražnje za hranom i

drugim robama); veliki šumski požari; usitnjenost; štetnika i bolesti (Sayer et al. 2019).
Ukupna globalna šumska površina u 2020. godini iznosila je 4 060 milijuna hektara (ha), što
odgovara 31 % ukupne kopnene površine (0,52 ha po osobi), iako šume nisu ravnomjerno
raspoređene prema svjetskoj populaciji ili geografskom položaju (FAO, 2020). Tropska područja
drže najveći udio svjetskih šuma (45 %), dok se ostatak nalazi u borealnim, umjerenim i

suptropskim područjima. Između 1990. i 2020. godine izgubljeno je 5,9 milijuna hektara šuma
godišnje (178 milijuna hektara), iako se stopa neto gubitaka smanjila tijekom tih 30 godina (-7,8
% u 1990.-20., u usporedbi s -4.7 % u 2010.-20.). Razlog tome je smanjenje deforestacije, uz
kampanje pošumljavanja i prirodno širenje šuma.
7