Page 64 - HR-final

• Izbaciti korištenje plastičnih boca iz svoje svakodnevice.

• Nekorištenje plastičnih predmeta.

• Za kupnju koristiti platnene vrećice.

• Odgovorno korištenje grijanja i držanje temperature na termostatu što je niže
moguće.

• Posvećenost održivoj hrani.

14 – Život ispod vode

Oceani i mora prekrivaju 71 % Zemljine površine i pohranjuju 97 % vode u hidrosferi. Međutim,
znanje opće javnosti o strukturi i funkciji morskih ekosustava niže je od znanja o kopnenim
ekosustavima. Iako su se u prošlosti tumačili kao neiscrpan izvor resursa, uključujući hranu,
energiju ili minerale, u stvarnosti se oceani mogu smatrati pustinjom za većinu svoje površine u
smislu biološke produktivnosti (količina organske tvari koje biljke godišnje proizvedu po jedinici

površine).
Oceani proizvode otprilike trećina godišnje stvorenih organskih tvari na planetu, s
neravnomjernom raspodjelom između otvorenih oceanskih područja (90 % površine oceana i 75
% oceanske proizvodnje) i obalnih područja, grebena, područja uzdizanja i ležišta morskih algi

(zajedno 10 % površine oceana i 25 % proizvodnje organskih tvari). U otvorenom oceanu svaka
biljka ima veliku količinu prostora. Na primjer, šume umjerenog predjela imaju biomasu od
približno 30 kg/m ili estuariji 2 kg/m dok otvoreni ocean ima prosječno 0,003 kg/m . Čini se da
2
2
2
oceani nisu posebno važna mjesta za život, ali su ipak dom za 90 % Zemljine bioraznolikosti i
između ostalih uloga ekosustava, reguliraju klimu, opskrbljuju atmosferu kisikom i čovječanstvo
bogatom proteinskom hranom. Stoga, ima dovoljno razloga za osnovno obrazovanje i širenje
znanja javnosti kako bi se podigla svijest o tome kako oceani utječu na naše živote i kako ljudi

utječu na oceane.
● Utjecaj čovjeka na oceane

Negativni utjecaji čovječanstva na oceane koji uzrokuju gubitak biološke raznolikosti u oceanima
mogu se podijeliti u 5 glavnih skupina prema Luypaertu i sur. (2020):
1. Uništavanje i modifikacija staništa: ima relativnu važnost od 37 % kao faktor stresa za ugrožene

morske vrste. posebno je važno u područjima intenzivnog korištenja oceanskih resursa.
2. Prekomjerni izlov ribe: doprinos iznosi 24 %. Općenito, radi se o jednom od utjecaja čije je
rješenje očito najizvedivije, zbog visoke otpornosti ribljeg fonda i rasta akvakulture u posljednjim

desetljećima. Tako, prema izvješću SOFIA o stanju svjetskog ribarstva i akvakulture (FAO 2022),
proizvodnja akvakulture trenutno ima vrijednosti slične onima lovnog ribarstva, dok je prije dva
desetljeća predstavljala otprilike jednu trećinu proizvodnje ribe i ribljih nusproizvoda.

6