https://www.youtube.com/watch?v=44Uss35PNLM
Koncept društvenog poduzetništva primjenjuje se radi rješavanja društvenih i gospodarskih pitanja u društvu. Ideja se počela širiti 1980-ih na obje strane Atlantika. Geografski gledano, dijeli se na američku i europsku školu mišljenja. Autori iz europskih poslovnih škola (npr. Mair i Marti, 2006.; Nicholls, 2006) doprinose raspravi i oslanjaju se na koncept društvenog poduzetništva sa stajališta američke škole mišljenja, nadopunjujući ga europskom pozadinom (Defourny i Nyssens, 2012).
Prema Nichollsu (2006), društvenim poduzetništvom može se smatrati sve od dobrovoljnog aktivizma, koji se temelji na dobrovoljnim resursima, do poduzetničkih društvenih inovacija koje karakterizira rizični kapital usmjeren na društvenu misiju. Ovi razni modeli mogu uključivati različite vrste neprofitnih organizacija, koje variraju od onih u potpunosti financiranih potporama do onih koji se u potpunosti same financiraju. Prema Deesu (1998), društveno poduzetništvo opisuje skup iznimnih djelovanja koje treba podržati i nagraditi.
Između ostalih, neprofitna organizacija TESSEA ČR navodi i vlastitu definiciju društvenog poduzetništva kao poduzetničke aktivnosti koje koriste društvu i okolišu. „Društveno poduzetništvo ima važnu ulogu u lokalnom razvoju i često stvara mogućnosti za pojedince u zdravstvenom, društvenom ili kulturnom nepovoljnom položaju. Dobit se u velikoj mjeri koristi za daljnji razvoj društvenog poduzeća. Ostvarivanje profita jednako je važno za društveno poduzeće kao što je povećanje koristi za javnost” (TESSEA, 2022).