Trenutna kriza ukazuje na potrebu transformacije poslovanja i usmjerenju ka ekološkoj, socijalnoj i ekonomskoj održivosti. Sukladno navedenome, poslovanje mora pridonijeti poslovnim modelima koji stvaraju dodanu vrijednost za organizaciju, ali i društvo (Porter i Kramer 2011).
Već nekoliko godina pojam društveno odgovorno poslovanje (DOP) (engl. Corporate Social Responsibility) je u fokusu. Prvotno se DOP razmatrao kao obrambena/reaktivna strategija (usmjerena na usklađenost), dok se sada sve više razvija u inovativni/proaktivni koncept upravljanja (održivo poduzetništvo). Pojam održivo poduzetništvo već se neko vrijeme u poslovanju koristi za opisivanje trenutnog veoma poduzetničko i poslovno orijentiranog pogleda na poslovanje i društvo. Održivost se u ovom trenutku mora shvatiti kao integrativni društveni i ekološki koncept u poslovnim modelima.
Najnoviji trendovi kao što su kružna ekonomija (EU Komm), ekonomija smanjenja rasta ili donut economy pružaju dobar poduzetnički potencijal. Poslovni modeli ekonomije dijeljenja, mobilnosti, zdravstvene skrbi i učinkovitosti trebali bi u idealnom slučaju omogućavati oboje: stvaranje pozitivnog učinka na ciljeve održivog razvoja osiguravanjem gospodarskog rasta, ali uzimajući u obzir granice koje planet može podnijeti (Club of Rome, 2022).
Buduće poslovne prilike trebale bi razmotriti rastuću dobrobit za ljude i planet odvajanjem bogatstva od resursa.
Poduzetništvo mora razmotriti dugoročnu stabilnost i održivost umjesto pronalaženja najbolje strategije isključivo za zaradu. Poslovni model bi trebao stvoriti društvenu i ekološku vrijednost. Upravo to treba biti odgovor na pitanje “kako poduzeće zarađuje novac”.
Jedan od detalja u raspravi trebao bi biti o socijalnom poduzetništvu koje se bavi dugoročnim socijalnim inovacijama kao proširenim pristupom društveno odgovornog poslovanja. Radi se o pogledu na društvena i ekološka pitanja. Srž poslovanja je biti profitabilan uz pozitivan društveni i ekološki utjecaj.